Femicid je namjerno ubojstvo žene jer je… žena. To nije samo najekstremniji oblik nasilja nad ženama, već predstavlja i najnasilniji izraz rodne neravnopravnosti i diskriminacije.

Izraz femicid koristi se za politiziranje rodno-uvjetovanih ubojstava žena i djevojaka, naglašavajući neuspjeh država da procesuiraju počinitelje.

Na međunarodnoj razini, Ujedinjeni narodi koriste izraz femicid kako bi opisali sva rodno-uvjetovana ubojstva žena, uključujući ubojstva od strane intimnih partnera, ubojstva iz časti i ubojstva kao posljedica seksualne orijentacije ili rodnog identiteta.

Na razini EU-a, pojam femicid koji je usvojio Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE)  jednako je širok i odnosi se na sve oblike “ubijanja žena i djevojaka zbog njihovog spola”.

Unatoč različitim definicijama, najčešći oblik femicida je ubojstvo žene i djevojke od strane intimnog partnera ili člana obitelji. Procjenjuje se da je 58% od zabilježenih femicida u 2017. godini počinio intimni partner ili član obitelji. Diljem svijeta 137 žena dnevno gubi život od ruke nekog člana obitelji. Više od trećine svih žena žrtava ubojstva 2017. godine ubio je tadasnji ili bivši intimni partner ne je njihov sadašnji ili bivši intimni partner. Osim toga, povećava se broj žena i djevojaka ubijenih u kontekstu nasilja ove vrste.

Veliku većinu femicida počine muškarci. Isti obrazac očituje se kod slučaja nasilja od strane intimnog partnera (IPV) i nasilja u obitelji (DV).

Unatoč različitim definicijama, najčešći oblik femicida je ubojstvo žene i djevojke od strane intimnog partnera ili člana obitelji. Procjenjuje se da je 58% od zabilježenih femicida u 2017. godini počinio intimni partner ili član obitelji. Diljem svijeta 137 žena dnevno gubi život od ruke nekog člana obitelji. Više od trećine svih žena žrtava ubojstva 2017. godine ubio je tadasnji ili bivši intimni partner ne je njihov sadašnji ili bivši intimni partner. Osim toga, povećava se broj žena i djevojaka ubijenih u kontekstu nasilja ove vrste.

Unatoč tim procjenama, podaci o femicidima ne prikupljaju se sustavno i nedostaju transnacionalni alati za proučavanje femicida.

Usklađene metode prikupljanja podataka olakšale bi usporedive podatke za razvoj učinkovitih politika prevencije. Ipak, napredak među državama je neravnomjeran, a neke države nisu postigle nikakav napredak. Iako su napori za prikupljanje podataka o femicidima povećani, podaci još uvijek nisu usporedivi ; što je najvažnije, podaci o odnosu između žrtve i počinitelja ne prikupljaju se uvijek.

Općenito, nedostaje politička volja da se uklone svi oblici nasilja nad ženama, uključujući femicid. Vlade diljem svijeta ne izdvajaju dovoljno iz proračuna niti dodjeljuju adekvatna sredstva za postizanje tog cilja. Hitno su potrebne sveobuhvatne politike čiji je cilj strategija prevencije i zaštite žrtava, s jedne strane, te politike o političkoj, društvenoj i gospodarskoj nejednakosti između žena i muškaraca, s druge strane. To su obveze prema međunarodnom pravu, po kojem je nasilje nad ženama rezultat povijesno nejednakih odnosa moći između žena i muškaraca (Deklaracija UN-a o uklanjanju nasilja nad ženama 1993.; Istanbulska konvencija 2011.).