Europski nalog za zaštitu (EPO) uspostavljen Direktivom 2011/99/EU prenesen je u grčko zakonodavstvo 29.1.2016. Zakonom 4360/2016. Iako je Grčka prenijela i prilagodila na vrlo zadovoljavajući način većinu odredbi iz Direktive, ona u praksi još nije provedena. To je zato što prijenos Direktive o EPO-u nije bio popraćen praktičnim smjernicama za pravne i socijalne stručnjake, kao i za pravosudna tijela uključena u proces provedbe.
U grčkom zakonu, zaštitne mjere za žrtve svih oblika nasilja sadržane su u općem građanskom i kaznenom pravu, dok se konkretnije odredbe nalaze u zakonu o nasilju u obitelji (D.M).
1) U građanskom pravu (članak 731 et seq. Zakonik o parničnom postupku) predviđene su sigurnosne mjere i građanski sudovi mogu naložiti bilo koju radnju, propust ili toleriranje određene radnje od strane osobe protiv koje je zahtjev izdat. Odluka Suda je privremene prirode i pravovaljana je samo ako žrtva podnese tužbu za konačno rješavanje predmeta. Sigurnosne mjere koje bi se primjerice mogle odrediti radi zaštite žrtava su: deložacija okrivljenika iz obiteljskog boravišta, preseljenje, zabrana pristupa boravištu ili radnom prostoru podnositelja zahtjeva ili boravištu bliske rodbine/dječjim školama i skloništima. Također se može odobriti i privremeni, neposredan oblik sudske zaštite putem izdavanja privremene mjere kako osobe ne bi ostale nezaštićene do saslušanja o mjerama sigurnosti.
2) U kaznenom pravu propisani su restriktivni uvjeti za osobu koja uzrokuje opasnost, a navedeni su u članku 283. stavak 1. (Zakonik o k.p.): davanje jamstva, obveza optuženika da se u određenim razdobljima javlja istražitelju ili drugom tijelu u Grčkoj ili grčkom konzulatu u inozemstvu, zabrana odlaska ili boravka u određenom mjestu ili u inozemstvu i zabrana druženja ili susreta s određenim osobama. Nadležno sudbeno tijelo, uvjeti, njihova vrsta i trajanje razlikuju se u svakoj fazi kaznenog postupka. Člankom 169.A st. 2 KZ predviđena je kaznu zatvora do tri godine za svakoga tko prekrši mjere zabrane slobode kretanja ili boravka izrečene odlukom suda ili sudačkog vijeća.
3) Prema Zakonu 3500/2006 o nasilju u obitelji, članak 15. predviđa sigurnosne mjere koje građanski sudovi mogu odrediti protiv počinitelja. Nadalje, u kontekstu kaznenog postupka, članak 18. sadrži indikativan popis restriktivnih uvjeta koji se postavljaju počinitelju u slučaju kaznenog djela nasilja u obitelji te definira postupak, uvjete i svrhu njihovog izricanja. Također je izričito predviđeno da se gore navedene mjere izriču onoliko dugo koliko je to potrebno, jer nakon izmjene Zakona Istanbulskom konvencijom, nametnuti restriktivni uvjeti vrijede do njihovog ukidanja, zamjene ili izmjene od strane pravosudnog tijela/nadležnog tužitelja koji ih je nametnuo. Članak 18. st. 1. predviđa i kaznu zatvora u slučaju kršenja navedenih mjera/ograničenja.
Općenito, pravnik se može pozivati na odredbe građanskog i kaznenog grčkog prava, kako bi maksimalno povećao zaštitu osobe u opasnosti, budući da su sigurnosne mjere uglavnom usmjerene na sigurnost žrtava, a restriktivni uvjeti na radnje počinitelja.
Recent Comments