Glavni su ciljevi Strategije za rodnu ravnopravnost EU postizanje Unije ravnopravnosti u kojoj žene i muškarci imaju jednake mogućnosti, zaustavljanje rodno uvjetovanog nasilja, rušenje rodnih stereotipa, ukidanje razlika na temelju spola na tržištu rada, postizanje jednakog sudjelovanja u različitim sektorima gospodarstva i postizanje rodne ravnoteže u donošenju odluka i politici.

EU je zadnjih desetljeća postigla znatan napredak u području rodne ravnopravnosti, i to prvenstveno po pitanju rodnoe osviještenih politika, integracije rodne perspektive u sve politike i posebnih mjera za bolji položaj žena.

Međutim, nejednakosti i dalje postoje u mnogim zemljama članicama EU-a. EU je 2020. postigla ocjenu 67,9 na Indeksu rodne ravnopravnosti (gdje 100 predstavlja punu jednakost), koji je razvio Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE). Kad je riječ o političke moći, žene su i dalje nedovoljno zastupljene u politici EU-a: samo 30,3% zastupnika u nacionalnim parlamentima su žene.

Na tržištu rada i dalje postoji razlika u plaći, žena ima puno više u slabije plaćenim sektorima te su nedovoljno zastupljene na položajima na kojima se donose odluke. Istraživanje EIGE-a  ističe da je postotak žena na položaju izvršnog direktora manji od 10 posto, a da je vjerovatnoća da budu seksualno napastvovane na poslu – uglavnom od strane nadređenog muškarca – tri puta veća kod žena nego kod muškaraca.

Rodom uzrokovano nasilje također ostaje ozbiljno pitanje koje pogađa mnoge žene u Europi. Izvješće iz 2015. godine govori da je 33% žena u EU doživjelo fizičko i / ili seksualno nasilje, dok je 55% žena seksualno uznemiravano. Dolaskom pandemije Covid-19, odredbe o zabrani kretanja pojačale su obiteljsko nasilje u Europi kao i širom svijeta.

Iako je postignuti napredak po pitanju prava žena u zakonskim i institucionalnim okvirima očit, za ostvarenje pune rodne ravnopravnosti potrebne su dublje kulturne promjene i šira solidarnost, imajući u vidu različite nacionalne kontekste.